^8 [a] A namjesnik Rehum i bilježnik Šimšaj napisali su pismo kralju Artakserksu protiv Jeruzalema:

⁹ Namjesnik Rehum i bilježnik Šimšaj sa svojim suradnicima—sucima, upraviteljima i službenicima nad stanovnicima Tripolija, Perzije, Ereha i Babilona, s Elamcima iz Suse ¹⁰ i s ostalim narodima, koje je veliki i plemeniti Asurbanipal prognao te naselio u gradu Samariji i drugim mjestima u pokrajini, s druge strane rijeke Eufrat.

¹¹ Ovo je prijepis pisma koje su mu poslali:

Kralju Artakserksu, od njegovih slugu, naroda u pokrajini s druge strane rijeke Eufrat.

¹² Neka kralj zna da su Židovi, koji su od tebe došli k nama, otišli u Jeruzalem. Obnavljaju taj buntovnički i opaki grad—završavaju zidine i popravljaju temelje. ¹³ Nadalje, neka kralj zna: ako taj grad bude sagrađen, a zidine obnovljene, oni neće plaćati ni porez, ni danak, ni carinu, pa će se smanjiti kraljev prihod. ¹⁴ Budući da smo se obavezali kralju i da ne želimo gledati kako mu se nanosi sramota, šaljemo ovo pismo i obavještavamo kralja. ¹⁵ Predlažemo da se istraže zapisi tvojih prethodnika. Tamo ćeš naći da je Jeruzalem buntovnički grad, nevolja za kraljeve i pokrajine, te da se u njemu odavno dižu bune. Zato je i bio uništen. ¹⁶ Obznanjujemo kralju: ako se ovaj grad i njegove zidine obnove, nećeš imati vlast u pokrajini s druge strane rijeke Eufrat.

¹⁷ Kralj je poslao ovaj odgovor:

Namjesniku Rehumu i bilježniku Šimšaju, i ostalim njihovim suradnicima, koji žive u Samariji i ostalim mjestima pokrajine, s druge strane rijeke Eufrat:

Pozdrav!

¹⁸ Pismo koje ste nam poslali prevedeno je i pročitano preda mnom. ¹⁹ Prema mojoj je zapovijedi istraženo i utvrđeno da se taj grad od davnina dizao protiv kraljeva i da su se u njemu dizale bune i ustanci. ²⁰ Jeruzalem je imao moćne kraljeve, koji su vladali nad čitavom pokrajinom s druge strane rijeke Eufrat i kojima su plaćali poreze, danak i carinu. ²¹ Stoga, naredite tim ljudima da prestanu graditi i da ne obnavljaju grad, sve dok ja to ne zapovjedim. ²² Pazite da ne zanemarite ovaj slučaj. Zašto da se kralju gomila šteta?

²³ Čim se prijepis pisma kralja Artakserksa pročitao pred Rehumom, bilježnikom Šimšajem i njihovim suradnicima, žurno su otišli k Židovima u Jeruzalem i nasilno im prekinuli radove.

Obustava obnove Hrama

²⁴ Tako su prestali radovi na Božjem Hramu u Jeruzalemu. Obustava je rada trajala sve do druge godine vladavine perzijskoga kralja Darija.

Obnova Hrama se nastavlja

5 A proroci Hagaj i Zaharija, Idov sin, počeli su proricati Židovima u Judi i Jeruzalemu u ime Izraelovog Boga, koji je bio nad njima. ² Tada su Zerubabel, Šealtielov sin, i Ješua, Josadakov sin, počeli ponovo graditi Božji Hram u Jeruzalemu, a Božji su proroci bili s njima i pomagali im.

³ U to su vrijeme došli k njima Tatnaj, upravitelj pokrajine s druge strane rijeke Eufrat, Šetar Boznaj i njihovi suradnici te ih upitali: »Tko vam je dopustio da gradite i obnovite ovaj Hram?«

⁴ Također, pitali su: »Kako se zovu ljudi koji grade ovu građevinu?«

⁵ No Bog je bdio nad židovskim starješinama te ih nisu spriječili u obnovi dok se kralju Dariju nije poslao izvještaj na koji je on trebao dati pisani odgovor.

⁶ Tatnaj, upravitelj pokrajine s druge strane rijeke Eufrat, Šetar Boznaj i njihovi suradnici, izaslanici u pokrajini s druge strane rijeke Eufrat, poslali su pismo kralju Dariju. ⁷ U njemu je pisalo:

Kralju Darije, srdačan pozdrav!

⁸ Neka kralj zna da smo otišli u pokrajinu Judu, do Hrama velikog Boga. Radovi su u tijeku—grade klesanim kamenjem, a u zidove polažu grede. Marljivo rade i brzo napreduju.

⁹ Razgovarali smo s njihovim starješinama i upitali ih: »Tko vam je dao dopuštenje da ponovo gradite Hram i obnovite ovu građevinu?« ¹⁰ Pitali smo i za njihova imena, da bismo zapisali kako se zovu njihovi vođe i izvijestili tebe.

¹¹ Oni su nam ovako odgovorili:

»Mi smo sluge Boga neba i zemlje. Obnavljamo Hram koji je jedan veliki izraelski kralj sagradio i završio prije mnogo godina. ¹² Budući da su naši preci razljutili Boga neba, on ih je predao Kaldejcu Nabukodonosoru, kralju Babilona, koji je razorio ovaj Hram i odveo narod u Babilon. ¹³ Međutim, prve godine, kada je kralj Kir vladao Babilonijom, izdao je proglas o ponovoj izgradnji ovog Božjega Hrama. ¹⁴ I još je kralj Kir iz babilonskog hrama iznio zlatne i srebrne predmete koji su pripadali Božjem Hramu. Njih je Nabukodonosor uzeo iz Hrama u Jeruzalemu i odnio u hram u Babilonu. A kralj ih je Kir predao čovjeku po imenu Šešbasar, kojeg je postavio za upravitelja, ¹⁵ i rekao mu: ‘Uzmi ove predmete i vrati ih u Hram u Jeruzalemu. I neka se Božji Hram ponovo sagradi na svome mjestu.’ ¹⁶ Tako je Šešbasar došao i položio temelje Božjega Hrama u Jeruzalemu. I od tog vremena pa dosad izvode se radovi, ali još nisu završeni.«

¹⁷ Dakle, ako je kralju po volji, neka se pretraže kraljevski arhivi u Babilonu, da se vidi je li kralj Kir zaista bio izdao proglas o obnovi Božjega Hrama u Jeruzalemu, pa neka nam zatim kralj pošalje svoju odluku o tome pitanju.

Zapovijed kralja Darija

6 Tada je kralj Darije dao zapovijed da se pretraži arhiv kraljevskih dokumenata, pohranjen u babilonskoj riznici. ² U palači Ekbatani, u pokrajini Mediji, pronađen je svitak^[b] na kojem je pisalo:

Službeni zapis: ³ Prve godine vladavine kralja Kira, kralj je donio ovaj proglas o Božjem Hramu u Jeruzalemu:

Neka se Hram ponovo sagradi kao mjesto gdje će se prinositi žrtve. Neka mu se polože temelji! Hram će biti trideset metara visok i trideset metara širok.^{[c] 4} Zidovi će se graditi u slojevima od tri reda velikoga kamenja i jednog reda drvenih greda. Troškovi će se naplatiti iz kraljevske riznice. ⁵ Nadalje, zlatni i srebrni predmeti iz Božjega Hrama, koje je Nabukodonosor uzeo u Jeruzalemu i donio u Babilon, moraju se vratiti na mjesto u Hram u Jeruzalemu. Stavite ih u Božji Hram!

⁶ Zatim je kralj Darije poslao ovu zapovijed svojim službenicima:

Zato, dakle, Tatnaju, upravitelju pokrajine s druge strane rijeke Eufrat, Šetar Boznaje i vi, njihovi suradnici, poslanici u pokrajini s druge strane rijeke Eufrat, držite se dalje od toga mjesta. ⁷ Pustite ih na miru da rade na Božjem Hramu. Neka židovski upravitelj i židovske starješine ponovo sagrade Božji Hram na njegovu mjestu.

⁸ Nadalje, dajem vam zapovijed, da znate što trebate činiti za židovske starješine, za obnovu Božjeg Hrama: neka se troškovi naplate u potpunosti i bez odgode iz kraljevske riznice, od poreznih prihoda iz pokrajine s druge strane rijeke Eufrat. ⁹ Dajte im što god je potrebno za žrtve paljenice Bogu neba—junce, ovnove ili janjce te pšenicu, sol, vino ili ulje. Što god traže svećenici u Jeruzalemu, neka im se obavezno daje svakog dana, ¹⁰ da mogu prinositi ugodne žrtve Bogu neba i moliti za kralja i njegove sinove.^[d]

¹¹ Nadalje, dajem zapovijed: tko god prekrši ovu odredbu, neka mu iz kuće izvade i zašilje gredu pa ga nabiju na nju, a od kuće neka mu naprave smetlište. ¹² Neka Bog, koji je ondje nastanio svoje ime, sruši svakoga kralja ili narod koji prekrši ovu zapovijed ili pokuša uništiti Božji Hram u Jeruzalemu.

Ja, Darije, dao sam ovu zapovijed. Neka se izvrši brzo i u potpunosti!

Završetak i posvećenje Hrama

¹³ Tada su Tatnaj, upravitelj pokrajine s druge strane rijeke Eufrat, Šetar Boznaj i njihovi suradnici marljivo izvršili zapovijed koju je poslao kralj Darije i sve što je u njoj pisalo. ¹⁴ Tako su židovski starješine nastavili graditi. Napredovali su ohrabreni prorokovanjem proroka Hagaja i Zaharije, Idovog sina. Završili su gradnju u skladu sa zapovijedi Izraelovog Boga i odredbama perzijskih kraljeva Kira, Darija i Artakserksa. ¹⁵ Hram je završen trećega dana mjeseca Adara^[e], šeste godine vladavine kralja Darija^[f]. ¹⁶ Tada su Izraelci s radošću proslavili posvećenje Božjega Hrama. Na svečanosti su bili svećenici, Leviti i ostali povratnici. ¹⁷ Za posvećenje su Božjega Hrama prinijeli stotinu junaca, dvije stotine ovnova i četiri stotine janjaca. Prinijeli su i dvanaest jaraca kao žrtvu očišćenja od grijeha za sav Izrael, po jednog jarca za svako Izraelovo pleme. ¹⁸ Postavili su svećenike prema njihovim skupinama i Levite prema njihovim grupama da služe Bogu u Jeruzalemu, kao što je zapisano u Knjizi Mojsijevoj.