Add parallel Print Page Options

Trganje klasja subotom

Jednom je u subotu prolazio kroz žitna polja, a učenici su njegovi trgali klasje i jeli, tarući ga rukama.[a] Neki pak farizeji rekoše: »Zašto činite što subotom nije dopušteno?«[b] Isus im nato odgovori: »Zar niste čitali što ono učini David kad ogladnje on i oni koji su bili s njime? Kako uđe u Dom Božji te uze i pojede prinesene kruhove, pa ih dade i onima koji su bili s njime, premda ih nije dopušteno jesti nikomu osim svećenicima.« I govorio im je: »Sin Čovječji Gospodar je i subote!«

Iscjeljenje subotom

Druge subote uđe on u sinagogu i stane poučavati. Bio je ondje čovjek kojemu desna ruka bijaše usahla. Pismoznanci su i farizeji vrebali na njega neće li iscjeljivati u subotu, kako bi našli za što da ga optuže. Ali on je znao njihove namisli, pa reče čovjeku koji je imao usahlu ruku: »Ustani i stani u sredinu!« On usta i stade. A Isus im reče: »Pitam vas: Je li subotom dopušteno činiti dobro, ili zlo činiti; spasiti život ili upropastiti?« 10 I pogledavši ih sve unaokolo, reče onomu: »Ispruži svoju ruku!« On učini tako, i ruka mu opet postade zdrava. 11 Oni pak, puni bijesa, stadoše se među sobom dogovarati što bi Isusu mogli učiniti.

Izbor Dvanaestorice

12 Tih dana on ode na goru da se moli. I provede svu noć u molitvi Božjoj. 13 Kad osvanu dan, dozva svoje učenike te od njih izabra Dvanaestoricu koje prozva apostolima:

14 Šimuna, koga prozva i Petrom, i Andriju njegova brata, i Jakova i Ivana i Filipa i Bartolomeja 15 i Mateja i Tomu i Jakova Alfejeva i Šimuna koji se zove Revnitelj 16 i Judu Jakovljeva i Judu Iskariotskoga, koji postade izdajnik.

Blaženstva

17 Siđe s njima i zaustavi se na nekoj zaravni. Veliko mnoštvo njegovih učenika i veliko mnoštvo naroda iz cijele Judeje i Jeruzalema, te iz tirskog i sidonskog primorja, 18 došlo je da ga sluša i da budu izliječeni od svojih bolesti. Iscjeljivani su i oni koje su mučili nečisti dusi. 19 Sve ga je mnoštvo nastojalo dotaknuti, jer je iz njega izlazila sila i sve liječila.

20 On, upravivši oči na svoje učenike, govorio je:

»Blaženi siromasi, jer vaše je kraljevstvo Božje!

21 Blaženi koji sada gladujete, jer ćete biti nasićeni!

Blaženi koji sada plačete, jer ćete se smijati!

22 Blaženi ste kad vas ljudi zamrze, i kad vas izopće i pogrde, i kad odbace vaše ime kao opako zbog Sina Čovječjega!

23 Radujte se u onaj dan i poskakujte od veselja, jer evo, velika je plaća vaša na nebu! Jer isto su tako postupali s prorocima očevi njihovi.

Jao vama!

24 Ali jao vama, bogataši, jer imate svoju utjehu!

25 Jao vama koji ste sada siti, jer ćete gladovati!

Jao - vi koji se sada smijete - jer ćete žalovati i plakati!

26 Jao - kad svi ljudi budu o vama dobro govorili, jer tako su isto činili lažnim prorocima očevi njihovi!«

Ljubav prema neprijateljima

27 »Nego, vama koji slušate, kažem: Ljubite neprijatelje svoje, dobro činite onima koji vas mrze; 28 blagoslivljajte one koji vas proklinju, molite za one koji vas kleveću. 29 Onomu tko te udari po jednom obrazu, pruži i drugi. A onomu tko ti otima ogrtač, ne brani mu ni donje haljine. 30 Svakomu tko od tebe ište, podaj. A od onoga koji tvoje uzme, ne išti natrag. 31 I kako želite da ljudi čine vama, tako činite vi njima. 32 I ako ljubite one koji vas ljube, kakva li vam je hvala? Jer i grješnici ljube one koji njih ljube. 33 Ako, naime, činite dobro onima koji vama dobro čine, kakva li vam je hvala? I grješnici to isto čine. 34 I ako pozajmljujete onima od kojih se nadate dobiti, kakva li vam je hvala? I grješnici grješnicima pozajmljuju, da opet prime jednako.

35 Nego, ljubite neprijatelje svoje, činite dobro i pozajmljujte ne nadajući se ičemu, pa će plaća vaša biti velika, i bit ćete sinovi Svevišnjega, jer je On dobrostiv i prema nezahvalnima i prema zlima. 36 Budite milosrdni kao što je i Otac vaš milosrdan.«

Moralne pouke

37 »Ne sudite, i nećete ni biti suđeni. Ne osuđujte, i nećete ni biti osuđeni. Opraštajte, i bit će vam oprošteno.

38 Dajte, i dat će vam se; mjera dobra, nabijena, stresena i prepuna dat će se u vaše krilo. Jer mjerom kojom mjerite, odmjerit će se i vama.«

39 A kaza im i prispodobu: »Može li slijepac slijepca voditi? Neće li obojica u jamu pasti?

40 Nije učenik nad učiteljem, već će i posvema poučen biti tek kao njegov učitelj.

41 Zašto gledaš trunak u oku brata svojega, a brvna u svojemu oku ne zamjećuješ? 42 Kako možeš reći svojemu bratu: 'Brate, dopusti da ti izvadim trunak iz tvoga oka', a sam ne vidiš brvna u svojemu oku? Licemjere, najprije izvadi brvno iz svojega oka, pa ćeš onda jasno vidjeti kako iz oka svojega brata trunak izvaditi.«

Stablo se poznaje po plodovima

43 »Nema, naime, stabla dobra koje rodi plodom nevaljalim, niti pak stabla nevaljala koje rodi plodom dobrim. 44 Jer se svako stablo poznaje po plodu svojemu. Ta ne beru se smokve s trnja, niti se grožđe trga s drače. 45 Dobar čovjek iz dobre riznice srca iznosi dobro, a zlikovac iz zla iznosi zlo, jer mu usta govore iz onoga čega je srce prepuno.«

Prispodoba o gradnji kuće

46 »Zašto me zovete: 'Gospodine, Gospodine!', a ne činite što kažem? 47 Svaki onaj koji dolazi k meni i sluša moje riječi i vrši ih, pokazat ću vam komu je nalik: 48 nalik je čovjeku koji gradi kuću, pa iskopa duboko i postavi temelj na stijeni. Kad nadođe poplava, navali bujica na tu kuću, ali je ne može pomaknuti, jer je dobro sagrađena.[c] 49 A tko čuje i ne izvrši, nalik je čovjeku koji sagradi kuću na tlu, bez temelja. Navali bujica na nju, i odmah se sruši te nastade od te kuće ruševina velika.«

Footnotes

  1. Lk 6,1 Umjesto »u subotu«, u nekim rukopisima stoji: »u jednu drugu prvu subotu (u drugu subotu po prvoj)«.
  2. Lk 6,2 Iza »dopušteno«, neki rukopisi dodaju: »činiti«.
  3. Lk 6,48 Umjesto »jer je dobro sagrađena«, neki rukopisi donose: »jer je utemeljena na stijeni«.

Sin Čovječji je gospodar šabata

(Mt 12,1-8; Mk 2,23-28)

Jednom je na šabat, dan odmora, Isus prolazio kroz žitna polja, a njegovi su učenici trgali klasje, trljali ga rukama i jeli. A neki su farizeji rekli: »Zašto radite ono što Zakon ne dopušta na šabat?«

Isus im je odgovorio: »Zar niste čitali što je David napravio kad su on i njegovi pratioci ogladnjeli? Niste li čitali da je ušao u Božji dom, uzeo prinesene kruhove—koje po Zakonu ne smije jesti nitko osim svećenika—i jeo ih, a dao ih je i svojim pratiocima?« Rekao im je i ovo: »Sin je Čovječji gospodar i šabata.«

Ozdravljenje na šabat

(Mt 12,9-14; Mk 3,1-6)

Drugog je šabata Isus otišao u sinagogu i poučavao ljude. Ondje je bio čovjek s usahlom desnom rukom. Učitelji Zakona i farizeji držali su Isusa na oku da vide hoće li na šabat koga izliječiti. Tražili su povoda da ga optuže. On je znao kako razmišljaju i rekao je čovjeku s usahlom rukom: »Ustani i stani pred ljude!« Čovjek je ustao i stao pred njih. Isus im je rekao: »Pitam vas, što Zakon dopušta da se čini na šabat: dobro ili zlo? Da se život spasi ili uništi?« 10 Pogledao je sve oko sebe i zatim rekao čovjeku: »Ispruži ruku!« On je tako i učinio, a ruka mu je ozdravila. 11 Oni su se razbjesnjeli i počeli smišljati među sobom što da učine Isusu.

Isus izabire apostole

(Mt 10,1-4; Mk 3,13-19)

12 Tih je dana Isus otišao u planinu da se moli te je proveo čitavu noć moleći se Bogu. 13 Kad je svanulo, pozvao je k sebi svoje učenike i od njih izabrao dvanaestoricu koje je prozvao apostolima: 14 Šimuna—kojeg je nazvao Petar, Andriju—njegovog brata, Jakova i Ivana, Filipa, Bartolomeja, 15 Mateja, Tomu, Jakova—Alfejevog sina, Šimuna—zvanog Zelot, 16 Judu—Jakovljevog sina—i Judu Iskariotskog, koji je postao izdajnik.

Isus poučava i iscjeljuje

(Mt 4,23-25; 5,1-12)

17 Isus je zajedno s njima sišao s planine i zaustavio se na visoravni gdje se nalazilo veliko mnoštvo njegovih učenika. Bilo je tu i mnogo naroda iz cijele Judeje, Jeruzalema, tirskog i sidonskog primorja. 18 Došli su da ga čuju i da ih ozdravi od bolesti, a iscijelio je i one koje su mučili zli duhovi. 19 Svatko iz mnoštva pokušavao ga je dotaknuti jer je iz njega izlazila sila koja je ozdravljala sve.

20 Gledajući u svoje učenike, Isus je progovorio:

»Blago vama siromašnima
    jer vam pripada Božje kraljevstvo.
21 Blago vama koji ste sada gladni
    jer ćete se nasititi.
Blago vama koji sada jecate
    jer ćete se smijati.

22 Blago vama kad vas ljudi mrze, izopćuju i vrijeđaju, kad vas smatraju zlima i odbacuju zbog Sina Čovječjega. 23 Veselite se tada i skačite od radosti, jer je velika vaša nagrada na Nebu. Pa i njihovi su preci to isto činili prorocima.

24 Teško vama, bogataši,
    jer ste već primili svoju utjehu.
25 Teško vama koji ste sada siti,
    jer ćete biti gladni.
Teško vama koji se sada smijete,
    jer ćete tugovati i jecati.

26 Teško vama kad svi o vama budu lijepo govorili jer tako su se i njihovi preci ponašali prema lažnim prorocima.«

Voljeti neprijatelje

(Mt 5,38-48; 7,12a)

27 »A ja kažem vama koji slušate: volite svoje neprijatelje! Činite dobro onima koji vas mrze! 28 Blagoslivljajte one koji vas proklinju! Molite za one koji se prema vama loše odnose! 29 Ako te tko udari po jednom obrazu, ti mu okreni i drugi. Ako ti tko uzme ogrtač, dopusti mu da ti uzme i košulju. 30 Daj svakomu što te traži, a ako ti tko nešto uzme, ne zahtijevaj da ti vrati! 31 Ono što želite da ljudi čine vama, i vi činite njima. 32 Ako volite samo one koji vas vole, kakvu zahvalnost zaslužujete? Pa i grešnici vole one koji njih vole. 33 Ako činite dobro onima koji čine dobro vama, kakvu zahvalnost zaslužujete? Tako rade i grešnici. 34 Ako, pak, posuđujete onima za koje vjerujete da će vam vratiti, kakvu zahvalnost zaslužujete? Čak i grešnici posuđuju grešnicima da bi isto toliko dobili natrag. 35 A vi volite svoje neprijatelje! Činite im dobro i posuđujte, ne očekujući ništa zauzvrat. Tada će vaša nagrada biti velika i bit ćete sinovi Svevišnjega jer je on dobar prema nezahvalnima i zlima. 36 Budite milosrdni, kao što je i vaš Otac milosrdan!«

Opasnost kritiziranja

(Mt 7,1-5)

37 »Ne sudite drugima i neće vam biti suđeno! Ne osuđujte i nećete biti osuđeni. Opraštajte i bit će vam oprošteno! 38 Dajte i dobit ćete! Nasut će vam se dobra, nabijena i protresena mjera te će vam se još prosipati u naručje. Kako mjerite drugima, tako će se mjeriti i vama.«

39 Ispričao im je i usporedbu: »Može li slijepac voditi slijepca? Neće li obojica upasti u jamu? 40 Ni jedan učenik nije veći od svoga učitelja, nego je, kad je potpuno poučen, jednak svom učitelju.

41 Zašto primjećuješ trun u oku svoga brata, a ne vidiš gredu u vlastitom oku? 42 Kako možeš reći svojem bratu: ‘Brate, daj da ti izvadim taj trun iz oka’, kad ne vidiš gredu u vlastitom oku? Licemjeru! Prvo izvadi gredu iz svoga oka, a tek ćeš tada jasno vidjeti kako izvaditi trun iz oka svoga brata.«

Dobar i loš plod

(Mt 7,17-20; 12,34b-35)

43 »Nema dobrog stabla koje rodi lošim plodovima niti lošeg stabla koje rađa dobrim plodovima; 44 svako se stablo prepoznaje po plodovima. S trnovitog grma ne beru se smokve, niti se s kupinovoga grma bere grožđe. 45 Dobar čovjek čuva u svom srcu dobro pa tako iz njega i iznosi dobro. A zao čovjek iz svoga zlog srca iznosi zlo. Jer, čovjekova usta izgovaraju ono čime je ispunjeno njegovo srce.«

Dvije vrste graditelja

(Mt 7,24-27)

46 »Zašto me zovete: ‘Gospodine, Gospodine’, a ne činite ono što kažem? 47 Svatko tko dolazi k meni, čuje moje riječi i izvršava ih, sličan je 48 čovjeku koji je ovako sagradio kuću: kopao je duboko i postavio temelje na stijeni. Kad je rijeka nadošla, bujica je navalila na kuću, ali je nije mogla srušiti jer je bila dobro sagrađena. 49 Ali onaj tko sluša moje riječi i ne izvršava ih, sličan je čovjeku koji je sagradio kuću na zemlji bez temelja; bujica je navalila i kuća se odmah srušila, a od nje je ostala velika ruševina.«