Add parallel Print Page Options

Na ka karanga a Eriha poropiti ki tetahi o nga tama a nga poropiti, a ka mea ki a ia, Whitikiria tou hope, ka mau i tenei pounamu hinu i tou ringa, ka haere ki Ramoto Kireara.

E tae koe ki reira, tirohia atu i reira a Iehu tama a Iehohapata tama a Nimihi, ka haere koe, ka mea i a ia kia whakatika i roto i ona tuakana, a ka mau i a ia ki tetahi ruma i roto.

Katahi ka mau ki te pounamu hinu, ka riringi ki runga ki tona matenga, ka mea, Ko te kupu tenei a Ihowa, Ka oti koe te whakawahi e ahau hei kingi mo Iharaira. Ko reira koe uaki ai i te tatu, ka rere, a kaua e whakaroa.

Heoi haere ana taua taitama, ara te taitama, te poropiti, ki Ramoto Kireara.

A, no tona taenga atu, na ko nga rangatira o te ope e noho ana; a ka mea ia, He kupu taku ki a koe, e te rangatira. Ano ra ko Iehu, Ki a wai koia o matou katoa? Ano ra ko tera, Ki a koe, e te rangatira.

Na whakatika ana ia, a haere ana ki roto ki te whare; na ringihia ana e tera te hinu ki tona matenga, a ka mea ki a ia, Ko te kupu tenei a Ihowa, a te Atua o Iharaira, Ka oti koe te whakawahi e ahau hei kingi mo ta Ihowa iwi, mo Iharaira.

A mau e patu te whare o Ahapa, o tou ariki, kia whai utu ai ahau mo nga toto o aku pononga, o nga poropiti, mo nga toto hoki o nga pononga katoa a Ihowa, i te ringa o Ietepere.

Ka ngaro hoki te whare katoa o Ahapa: a ka hautopea atu e ahau i a Ahapa nga tamariki tane katoa, me nga mea i tutakina atu, i mahue ranei i roto i a Iharaira.

A ka meinga e ahau te whare o Ahapa kia rite ki te whare o Ieropoama tama a Nepata, ki te whare hoki o Paaha tama a Ahia.

10 Na ma nga kuri e kai a Ietepere ki te wahi o Ietereere, a kahore he tangata hei tanu i a ia. Na uakina ana e ia te tatau, a rere ana.

11 Katahi a Iehu ka puta mai ki waho, ki nga pononga a tona ariki; a ka mea tetahi ki a ia, Kei te pai ranei? he aha tenei poauau i haere mai ai ki a koe? Ano ra ko ia ki a ratou, E mohio ana koutou ki te tangata ra, ki ana korero hoki.

12 Ano ra ko ratou, He teka: korerotia mai ki a matou inaianei. Na ka mea ia, Koia ano tenei ana korero ki ahau, Ko ta Ihowa kupu tenei, Ka oti koe te whakawahi e ahau hei kingi mo Iharaira.

13 Na hohoro tonu ratou, ka mau ki tona kakahu, ki tona kakahu, wharikitia iho ki raro i a ia, i runga i te arawhata, a whakatangihia ana te tetere, me te ki ano, Ko Iehu te kingi.

14 Heoi whakatupuria ana e Iehu tama a Iehohapata tama a Nimihi he he mo Iorama. Na i puritia e Iorama, e ratou ko Iharaira katoa, a Ramoto Kireara, he whakaaro ki a Hataere kingi o Hiria:

15 Ko Kingi Iehorama ia kua hoki ki Ietereere kia rongoatia ona tunga i tu ai ia i nga Hiriani i tana whawhai ki a Hataere kingi o Hiria. Na ka mea a Iehu, Mehemea ko to koutou whakaaro tenei, na kei tukua tetahi ki waho, kei puta atu i te pa, ka h aere ka korero ki Ietereere.

16 Heoi eke ana a Iehu ki te hariata, a haere ana ki Ietereere; i reira hoki a Iorama e takoto ana. A ko Ahatia kingi o Hura kua riro ki raro, kia kite i a Iorama.

17 Na ko te kaitutei i runga i te pourewa i Ietereere e tu ana, a ka kitea e ia te ropu a Iehu i a ia e haere mai ana, na ka mea, Kei te kite atu ahau i te ope tangata. Na ka mea a Iehorama, Tikina he tangata eke hoiho, ka unga ki te whakatutaki i a ratou, a mana e mea atu, He pai ranei?

18 Heoi haere ana tetahi i runga i te hoiho ki te whakatau i a ia a ka mea, Ko te kupu tenei a te kingi, He pai ranei? Ano ra ko Iehu, Hei aha mau te pai? haere ake ki muri i ahau. A ka korero te kaitutei, ka mea, I tae te karere ki a ratou, otiia kahore ano kia hoki mai.

19 Katahi ka unga ano e ia tetahi atu kaieke hoiho, a ka tae tera ki a ratou, ka mea, Ko te kupu tenei a te kingi, He pai ranei? Ano ra ko Iehu, Hei aha mau te pai? hui ake koe ki muri i ahau.

20 Na ka korero te kaitutei, ka mea, I tae ia ki a ratou, ehoi kahore ano kia hoki mai: a ko te whui o te hariata, rite tonu ki te whiu a te hariata, rite tonu ki te whiu a Iehu tama a Nimihi; he porangi rawa hoki tana whiu.

21 Na ka mea a Iehorama, Whakanohoia. Na whakanohoia ana e ratou tona hariata. A ka puta a Iehorama kingi o Iharaira raua ko Ahatia kingi o Hura i runga i tona hariata, i tona hariata, a haere ana ki te whakatutaki i a Iehu, a tutaki ana ki a ia ki te wahi o Napoto Ietereeri.

22 Na, i te kitenga o Iehorama i a Iehu, ka mea ia, He pai ranei, e Iehu? Ano ra ko ia, He pai aha, i te hanga e hua tonu ana nga moepuku me nga mahi makutu a tou whaea, a Ietepere?

23 Na ka huri nga ringa o Iehorama, a rere ana, me te karanga ano ki a Ahatia, He kopeka, e Ahatia!

24 Na kumea ana e Iehu tana kopere ki tona kaha katoa, a perea ana a Iehorama ki waenga pu o ona ringa, a puta atu ana te pere i tona ngakau, a hinga iho ana ia i roto i tona hariata.

25 Katahi ka mea a Iehu ki a Pirikara, ki tana rangatira, Hikitia ake, maka atu ia ki te wahi o te mara a Napoto Ietereeri: kia mahara hoki, i to taua haerenga i runga hoiho i muri i a Ahapa, i tona papa, ka whakapikaua e Ihowa tenei pikaunga ki ru nga ki a ia;

26 I kitea putia e ahau inanahi nga toto o Napoto, me nga toto o ana tama, e ai ta Ihowa; a ka utua koe e ahau ki tenei wahi, e ai ta Ihowa. Na reira, tikina, maka ia ki taua wahi whenua, kia rite ki te kupu a Ihowa.

27 Otiia, i te kitenga o Ahatia kingi o Hura i tenei, rere ana ia na te ara o te whare kari. Na whaia ana ia e Iehu, a i mea tera, Patua ano hoki ia i runga i te hariata; na patua ana ia e ratou i te pikitanga ki Kuru, ki tera i te taha o Ipereama. Na rere ana ia ki Mekiro, a mate iho ki reira.

28 Na kawea ana ia e ana tangata i runga i te hariata ki Hiruharama, a tanumia ana ki tona urupa, ki ona matua i te pa o Rawiri.

29 No te tekau ma tahi o nga tau o Iorama tama a Ahapa i kingi ai a Ahatia ki Hura.

30 Na, i te haerenga o Iehu ki Ietereere, ka rongo a Ietepere; na ka pania e ia ona kanohi, a ka tino whakapaipaitia tona mahunga, a ka titiro atu ia i te matapihi.

31 Na, i a Iehu e tomo mai ana i te kuwaha, ka mea tera, He rongo mau ranei, e koe, e te Timiri, e te kaikohuru i tou ariki?

32 Na ka maranga ake tona mata ki te matapihi, ka mea, Ko wai toku? ko wai ra? Na ka titiro iho etahi unaka, tokorua, tokotoru, ki a ia.

33 Na ka mea ia, Maka iho ia ki raro. Heoi maka iho ana e ratou; a parati ana etahi o ona toto ki te pakitara, a ki runga hoki ki nga hoiho; a takahia ana ia e ia ki raro ki ona waewae.

34 Na haere ana ia ki roto, kei te kai, kei te inu; a ka mea ia, Tena tirohia te wahine kua kanga nei, a tanumia ia: he tamahine kingi hoki ia.

35 Na haere ana ratou ki te tanu i a ia; otiia kahore he wahi ona i kitea e ratou, ko te angaanga anake, ko nga waewae, ko nga kapu o ona ringa.

36 No reira hoki ana ratou, a ka korero ki a ia. A ka mea ia, Ko te kupu tenei a Ihowa, i korerotia ra e tana pononga, e Iraia Tihipi, i mea ra ia, Hei te wahi o Ietereere kainga ai e nga kuri nga kikokiko o Ietepere.

37 A ka waiho te tinana o Ietepere hei para hamiti ki runga ki te mate o te parae i te wahi o Ietereere; a kahore e kiia, Ko Ietepere tenei.

耶戶被立為以色列王

以利沙先知叫來一個先知,吩咐他:「你要束上腰帶,拿著這瓶膏油去基列的拉末。 到了以後,你去找寧示的孫子、約沙法的兒子耶戶,帶他離開同僚,進入密室, 把這瓶膏油倒在他頭上,告訴他,『耶和華說,我膏立你為以色列王。』然後,你要馬上開門逃走,不可遲延。」

於是,那位年輕的先知啟程前往基列的拉末。 到了那裡,他看見眾將領正坐在一起,便說:「將軍,我有話對你說。」耶戶說:「你想對我們哪一個說話?」他說:「將軍啊,我有話對你說。」 耶戶便站起來,隨他進入屋裡。他將膏油倒在耶戶頭上,說:「以色列的上帝耶和華說,『我膏立你做我以色列子民的王。 你要殺你主人亞哈的全家,這樣我就可以為我的僕人——眾先知以及其他僕人報仇,他們被耶洗別殺害。 亞哈全家必滅亡,我要從以色列剷除他家中所有的男子——不論奴隸還是自由人, 使他家像尼八的兒子耶羅波安家和亞希雅的兒子巴沙家一樣。 10 耶洗別的屍體必在耶斯列的田間被狗吃,無人埋葬。』」說完這話,那位年輕的先知便開門逃跑了。

11 耶戶出來回到同僚那裡,一個人問他:「沒事吧?那瘋子為什麼來找你?」耶戶答道:「你們認得他,也知道他會說什麼。」 12 他們說:「我們不知道,你告訴我們吧!」耶戶說:「他告訴我,耶和華說膏立我做以色列王。」 13 他們連忙將自己的衣服鋪在耶戶腳下的臺階上,吹響號角,高喊:「耶戶做王了!」

以色列王約蘭被殺

14 寧示的孫子、約沙法的兒子耶戶背叛了約蘭。當時,約蘭率領全體以色列人在基列的拉末防禦亞蘭王哈薛, 15 他與哈薛交戰受傷後,回到耶斯列養傷。耶戶對屬下說:「如果你們要我做王,就不要讓任何人逃出城去耶斯列報信。」 16 於是,耶戶駕車去了耶斯列,因為約蘭在耶斯列養傷,猶大王亞哈謝也在那裡探望他。

17 耶斯列城樓上的哨兵看見耶戶的人馬朝耶斯列奔來,就報信說:「我見到一隊人馬!」約蘭下令:「派一個騎兵去看看他們是否為平安而來。」 18 騎兵出去迎接耶戶,對他說:「王問你是否為平安而來。」耶戶說:「這與你何干?你跟在我後面。」哨兵稟告說:「騎兵到了那裡,卻沒有回來。」 19 王又派一個騎兵到耶戶那裡,對他說:「王問你是否為平安而來。」耶戶說:「這與你何干?你跟在我後面。」 20 哨兵又稟告說:「他到了那裡,也沒有回來。那人駕車很猛,一定是寧示的孫子耶戶。」

21 約蘭下令備車。以色列王約蘭和猶大王亞哈謝各乘自己的戰車去見耶戶。他們和耶戶在耶斯列人拿伯的田裡相遇。 22 約蘭問他:「耶戶,你為平安而來嗎?」耶戶答道:「國中到處都是你母親耶洗別的偶像和邪術,怎能平安呢?」 23 約蘭調轉車頭逃跑,向亞哈謝大喊:「亞哈謝,他反了!」 24 耶戶張弓搭箭,射中約蘭的後背,箭穿透他的心臟,他倒斃在車上。 25 耶戶對將領畢甲說:「你去把他丟在耶斯列人拿伯的田裡。還記得嗎?你我一起駕車跟隨他父親亞哈的時候,耶和華曾預言亞哈的事說, 26 『我昨天看見拿伯和他兒子們被殺,我必使你在這塊田裡受到報應,這是耶和華說的。』現在你照耶和華的話,把他丟在這塊田裡吧。」

27 猶大王亞哈謝見狀,就沿著通往伯哈干的道路逃跑。耶戶在後面追,並大喊:「射死他!」他們在以伯蓮附近的姑珥坡射傷了亞哈謝。他逃到米吉多後,傷重身亡。 28 他的臣僕用車把他的屍體運回耶路撒冷,安葬在大衛城他的祖墳裡。

29 在以色列王亞哈的兒子約蘭執政第十一年,亞哈謝登基做猶大王。

耶洗別被殺

30 耶戶去了耶斯列。耶洗別聞訊,便梳頭描眉,向窗外眺望。 31 耶戶進城時,耶洗別高聲喊道:「謀殺主人的心利啊,平安嗎?」 32 耶戶抬頭望著窗口,喊道:「誰擁護我?誰?」有兩三個太監從窗口往外看他。 33 耶戶說:「把她扔下來!」那幾個太監便把耶洗別扔下去,血濺在牆壁上和馬匹身上。耶戶駕車軋過她的身體, 34 進入王宮,大吃大喝,然後吩咐部下說:「把那受咒詛的婦人埋了,她畢竟是王的女兒。」 35 他們出去埋葬她,卻只找到她的頭骨、手掌和腳, 36 便回去稟告耶戶。耶戶說:「這正應驗耶和華藉祂僕人提斯比人以利亞說的話,『狗必在耶斯列的田間吃耶洗別的肉, 37 耶洗別的屍體必像耶斯列田間的糞便,無人能認出那是耶洗別。』」

以利沙差派门徒膏耶户

以利沙先知唤来一位先知门徒,对他说:“你要束上腰,手里拿着这瓶膏油,到基列的拉末去。 你到了那里,要在那里寻找宁示的孙子、约沙法的儿子耶户。你要去,请他从他的兄弟中起来,然后把他带进一个密室。 你要拿着这瓶膏油,把油倒在他的头上,说:“耶和华这样说:‘我膏立你作王统治以色列。’然后,你要开门逃跑,不可停留。” 于是那年轻的先知往基列的拉末去了。

耶户为王

他到了那里,看见军队的将领都坐在那里。他就说:“将军,我有话要对你说。”耶户说:“我们这里所有的人,你要对哪一个说话呢?”他说:“将军,我要对你说。” 耶户就起来,进了屋子;先知门徒就把油倒在耶户的头上,对他说:“以色列的 神耶和华这样说:‘我膏立你作王,统治耶和华的人民以色列。 你要击杀你的主人亚哈的家。我要为我仆人众先知的血和所有耶和华的仆人的血,在耶洗别身上报仇。 亚哈的全家都要灭亡;我要剪除在以色列属亚哈的男人,无论是自由的,或是为奴的。 我要使亚哈的家好象尼八的儿子耶罗波安的家,又好象亚希雅的儿子巴沙的家。 10 至于耶洗别,她的尸体要在耶斯列的田间被狗吃掉,没有人来埋葬。’”他一说完,就开门逃走了。

11 耶户出来,到他主人的臣仆那里去;他们问他说:“一切都平安吗?那疯子来见你有甚么事呢?”他对他们说:“你们认识这个人,也知道他说些甚么。” 12 他们说:“谎话!请你告诉我们吧。”他说:“他这样对我说:‘耶和华这样说:我已经膏立你作王统治以色列。’” 13 他们就急忙把自己的衣服放在他脚下的上层(“上层”原文意思不详,或译:“没有装饰的”)台阶上,然后吹响号角宣告:“耶户作王了。”

14 这样,宁示的孙子、约沙法的儿子耶户背叛约兰了。约兰和以色列众人曾因亚兰王哈薛的缘故,守卫着基列的拉末。 15 但后来约兰王回到耶斯列去治伤,就是他与亚兰王哈薛作战时,亚兰人击伤他的。耶户说:“你们若是同意,就不要让人逃出这城到耶斯列去报信。” 16 于是耶户登上战车,往耶斯列去了;因约兰正在那里卧病,犹大王亚哈谢下来探望他。

17 站在耶斯列城楼的哨兵看见耶户的队伍来临,就说:“我看见有一队人马。”约兰说:“叫一个骑兵来,派他去见他们,说:‘平安吗?’” 18 于是有一个骑兵去迎见耶户,说:“王这样问:‘平安吗?’”耶户说:“平安不平安和你有甚么关系呢?转到我后面去吧!”那哨兵又报告:“使者到了他们那里,却没有回来。” 19 王又派第二个骑兵去。他来到他们那里,说:“王这样问:‘平安吗?’”耶户说:“平安不平安和你有甚么关系呢?转到我后面去吧!” 20 那哨兵又报告:“他已经去到他那里,却没有回来。那驾车的手法很像宁示的孙子耶户,因为他驾车很凶猛。”

耶户射杀约兰

21 约兰就说:“备车。”他们就为他备了车。以色列王约兰和犹大王亚哈谢出城,他们各自乘坐战车出去见耶户,就在耶斯列人拿伯的田间遇上了他。 22 约兰看见耶户的时候,就说:“耶户,平安吗?”耶户说:“你的母亲耶洗别的淫行和邪术这么多,还有平安吗?” 23 约兰立刻把车调转过来逃跑,对亚哈谢说:“亚哈谢啊,反了!” 24 耶户拉满弓,射中约兰的背;箭从他的心窝穿出,他就倒在自己的车上。 25 耶户对副官毕甲说:“把他抬起来,丢在耶斯列人拿伯的田地里,因为我还记得你我一起驾车跟随他父亲亚哈的时候,耶和华曾宣告了这些有关亚哈的话: 26 ‘昨天我实在看见了拿伯的血和他儿子们的血(这是耶和华的宣告);我要在这块田地上报应你(这是耶和华的宣告)。’现在你要按着耶和华的话,把他抬起来丢在田里。”

27 犹大王亚哈谢看见这一切,就沿着通往伯哈干的路逃走。耶户紧追着他,说:“还有他!”他们就在靠近以伯莲的姑珥坡把他击伤在战车上。他逃到米吉多,就死在那里。 28 他的臣仆用车把他的尸体送到耶路撒冷,葬在大卫城他自己的坟墓,和他的祖先一同长眠。

29 亚哈的儿子约兰第十一年,亚哈谢登基统治犹大。

耶洗别被掷堕楼惨死

30 耶户到了耶斯列。耶洗别已经听闻,就涂眼梳头,从窗户里往外观望。 31 耶户进入城门的时候,她说:“平安吗,杀主的心利?” 32 耶户抬头对着窗户,说:“有谁拥护我?谁?”立时有两三个太监往外望着他。 33 他说:“把她拋下来!”他们就把她拋下去。她的血溅在墙上和马匹身上,牠们也践踏了她。 34 耶户进入屋内,又吃又喝,然后说:“你们去料理那被咒诅的妇人,把她埋了,因为她是王的女儿。” 35 于是他们去收殓她,却找不到她的尸体,只找到头骨、双脚和双掌。 36 他们就回去,告诉他,他说:“这正是耶和华借着他仆人提斯比人以利亚所说的话:‘野狗必在耶斯列的地方吃耶洗别的肉。’ 37 耶洗别的尸体要像耶斯列田间的粪肥,以致人不能说:‘这是耶洗别。’”